Zašto su autoimune bolesti u porastu
Sadržaj
Ako ste se osjećali nervozno u posljednje vrijeme i posjetili doktora, možda ste primijetili da je provjerila brojne probleme. Ovisno o razlogu vašeg posjeta, možda je provjerila ima li nekoliko autoimunih bolesti, a to je kada vaš imunološki sustav stvara antitijela i imunološke stanice koje greškom napadaju vaša zdrava tkiva, kaže Geoff Rutledge, dr. med., kalifornijski liječnik i glavni medicinski službenik u HealthTap -u. Najčešći simptom autoimune bolesti je upala, zbog čega svaka ponavljajuća tužba od problema s trbuščićem do funky osipa koji jednostavno ne prestaje može ukazivati na temeljnu autoimunu bolest.
Zapravo, autoimune bolesti su u porastu. "Nedavni pregled literature zaključio je da se u svijetu stope reumatskih, endokrinoloških, gastrointestinalnih i neuroloških autoimunih bolesti povećavaju za 4 do 7 posto godišnje, a najveći porast zabilježen je kod celijakije, dijabetesa tipa 1 i miastenije gravis (brzo umor mišića), a najveći porast događa se u zemljama sjeverne i zapadne hemisfere", kaže dr. Rutledge. (Jeste li znali da postoji novi način testiranja na celijakiju?)
No, rastu li autoimune bolesti doista ili su liječnici obrazovaniji o njihovim simptomima i znakovima te su stoga sposobniji učinkovitije dijagnosticirati pacijente? To je pomalo oboje, prema dr. Rutledge. "Istina je da kako širimo definicije autoimunih bolesti i što više ljudi uči o tim stanjima, dijagnosticira se sve više ljudi", kaže on. "Također imamo osjetljivije laboratorijske testove koji otkrivaju autoimuna stanja koja još nisu simptomatična."
Dr. Rutledge također ističe da postoji kombinacija čimbenika koji dovode do toga da netko ima dijagnozu autoimune bolesti. Netko može imati vjerojatnost da dobije autoimunu bolest, poput Crohnove bolesti, lupusa ili reumatoidnog artritisa zbog svoje genetike. Ako se ta osoba susreće s virusnom infekcijom, taj soj može pokrenuti imunološku reakciju i početak autoimune bolesti. Rutledge kaže da okolišni čimbenici također mogu pridonijeti porastu autoimunih bolesti, ali u ovom trenutku ta je ideja samo hipoteza i potrebno je još istraživanja. Ti čimbenici okoliša mogu uključivati čimbenike poput pušenja ili farmaceutske lijekove koji se koriste za liječenje drugih stanja poput visokog krvnog tlaka, prema studiji objavljenoj u Perspektive zdravlja okoliša.
Iako ne postoji poznat način sprječavanja autoimunih bolesti, dr. Rutledge kaže da mnogi liječnici vjeruju da sprječavanje nedostatka vitamina D pomaže u sprječavanju dijabetesa tipa 1, multiple skleroze, reumatoidnog artritisa i Crohnove bolesti. Dva najčešća pokretača autoimunih bolesti su prehrana (može pomoći u uklanjanju stvari poput glutena, šećera i mliječnih proizvoda) i razdoblja visokog stresa. I dok mnoge autoimune bolesti imaju tendenciju da se otkriju do određene dobi (poput reumatoidnog artritisa i Hashimotovog tireoiditisa), autoimuna bolest vam može biti dijagnosticirana u bilo kojem trenutku života.
Danas se dijagnosticira mnogo više slučajeva autoimunih bolesti, a to može dovesti do bolje tehnologije koja pomaže pacijentima da brže dobiju dijagnozu, prije nego što bolest postane ozbiljna. "Liječnici se nadaju boljim tehnologijama za rano otkrivanje i liječenje autoimunih simptoma-na primjer otkrivanjem autoimunih antitijela rano u tijeku bolesti-kako bi se spriječilo da se rani, manji simptomi pacijenta razviju u doživotnu autoimunu bolest", kaže Rutledge.