Autor: Ellen Moore
Datum Stvaranja: 16 Siječanj 2021
Datum Ažuriranja: 1 Travanj 2025
Anonim
Nedostatak VITAMINA D - simptomi (1.dio)
Video: Nedostatak VITAMINA D - simptomi (1.dio)

Sadržaj

Sažetak

Što je nedostatak vitamina D?

Nedostatak vitamina D znači da ne unosite dovoljno vitamina D da biste ostali zdravi.

Zašto trebam vitamin D i kako ga dobiti?

Vitamin D pomaže vašem tijelu da apsorbira kalcij. Kalcij je jedan od glavnih gradivnih dijelova kostiju. Vitamin D također ima ulogu u vašem živčanom, mišićnom i imunološkom sustavu.

Vitamin D možete dobiti na tri načina: putem kože, prehranom i dodacima. Vaše tijelo prirodno stvara vitamin D nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti. Ali previše izlaganja suncu može dovesti do starenja kože i raka kože, pa mnogi ljudi vitamin D pokušavaju dobiti iz drugih izvora.

Koliko vitamina D trebam?

Količina vitamina D koja vam je potrebna svaki dan ovisi o vašoj dobi. Preporučeni iznosi, u međunarodnim jedinicama (IU), su

  • Rođenje do 12 mjeseci: 400 IU
  • Djeca od 1-13 godina: 600 IU
  • Tinejdžeri 14-18 godina: 600 IU
  • Odrasli 19-70 godina: 600 IU
  • Odrasli od 71 godine i stariji: 800 IU
  • Trudnice i dojilje: 600 IU

Ljudi s visokim rizikom od nedostatka vitamina D možda će trebati više. Provjerite sa svojim liječnikom koliko vam treba.


Što uzrokuje nedostatak vitamina D?

Vitamina D možete osjetiti iz različitih razloga:

  • U prehrani ne unosite dovoljno vitamina D
  • Ne apsorbirate dovoljno vitamina D iz hrane (problem malapsorpcije)
  • Nemate dovoljno izlaganja sunčevoj svjetlosti.
  • Vaša jetra ili bubrezi ne mogu pretvoriti vitamin D u njegov aktivni oblik u tijelu.
  • Uzimate lijekove koji ometaju sposobnost vašeg tijela da pretvori ili apsorbira vitamin D

Kome prijeti manjak vitamina D?

Neki ljudi imaju veći rizik od nedostatka vitamina D:

  • Dojena djeca, jer je majčino mlijeko loš izvor vitamina D. Ako dojite, dajte svojoj dojenčadi dodatak od 400 IU vitamina D svaki dan.
  • Starije odrasle osobe jer vaša koža ne stvara vitamin D kada je izložena sunčevoj svjetlosti jednako učinkovito kao kad ste bili mladi, a bubrezi manje mogu pretvoriti vitamin D u njegov aktivni oblik.
  • Osobe s tamnom kožom koja ima manju sposobnost stvaranja vitamina D od sunca.
  • Ljudi s poremećajima poput Crohnove bolesti ili celijakije koji se ne bave masnoćama pravilno, jer vitamin D treba masnoću da bi se apsorbirao.
  • Ljudi koji imaju pretilost, jer se njihova tjelesna masnoća veže na neki vitamin D i sprječava ga da uđe u krv.
  • Ljudi koji su operirali želučanu aparaturu
  • Osobe s osteoporozom
  • Osobe s kroničnom bolešću bubrega ili jetre.
  • Osobe s hiperparatireoidizmom (previše hormona koji kontrolira razinu kalcija u tijelu)
  • Osobe sa sarkoidozom, tuberkulozom, histoplazmozom ili nekom drugom granulomatoznom bolešću (bolest s granulomima, zbirke stanica uzrokovane kroničnom upalom)
  • Osobe s nekim limfomima, vrstama karcinoma.
  • Ljudi koji uzimaju lijekove koji utječu na metabolizam vitamina D, kao što je kolestiramin (lijek za kolesterol), lijekovi protiv napadaja, glukokortikoidi, antifungalni lijekovi i lijekovi za HIV / AIDS.

Razgovarajte sa svojim liječnikom ako imate rizik od nedostatka vitamina D. Postoji krvni test kojim se može izmjeriti koliko vitamina D ima u vašem tijelu.


Koje probleme uzrokuje nedostatak vitamina D?

Nedostatak vitamina D može dovesti do gubitka gustoće kostiju, što može pridonijeti osteoporozi i prijelomima (slomljene kosti).

Teški nedostatak vitamina D može dovesti i do drugih bolesti. U djece može izazvati rahitis. Rahitis je rijetka bolest zbog koje kosti postaju mekane i savijaju se. Afroamerička novorođenčad i djeca izloženi su većem riziku od rahitisa. U odraslih, ozbiljni nedostatak vitamina D dovodi do osteomalacije. Osteomalacija uzrokuje slabe kosti, bolove u kostima i slabost mišića.

Istraživači proučavaju vitamin D zbog mogućih veza s nekoliko zdravstvenih stanja, uključujući dijabetes, visoki krvni tlak, rak i autoimuna stanja poput multiple skleroze. Moraju istražiti više da bi mogli shvatiti učinke vitamina D na ova stanja.

Kako mogu dobiti više vitamina D?

Postoji nekoliko namirnica koje prirodno sadrže neki vitamin D:

  • Masna riba poput lososa, tune i skuše
  • Goveđa jetra
  • Sir
  • Gljive
  • Žumanjci

Vitamin D možete dobiti i iz obogaćene hrane. Možete provjeriti naljepnice hrane kako biste saznali ima li hrana vitamin D. Hrana koja često dodaje vitamin D uključuje


  • Mlijeko
  • Žitarice za doručak
  • sok od naranče
  • Ostali mliječni proizvodi, poput jogurta
  • Napici od soje

Vitamin D sadrži mnoge multivitamine. Postoje i dodaci vitamina D, i u tabletama i u tekućini za bebe.

Ako imate manjak vitamina D, liječenje se vrši suplementima. Provjerite sa svojim liječnikom koliko trebate uzeti, koliko često trebate uzimati i koliko dugo trebate uzimati.

Može li previše vitamina D biti štetno?

Dobivanje previše vitamina D (poznatog kao toksičnost vitamina D) može biti štetno. Znakovi toksičnosti uključuju mučninu, povraćanje, loš apetit, zatvor, slabost i gubitak težine. Višak vitamina D također može oštetiti bubrege. Previše vitamina D također podiže razinu kalcija u krvi. Visoke razine kalcija u krvi (hiperkalcemija) mogu uzrokovati zbunjenost, dezorijentaciju i probleme sa srčanim ritmom.

Većina slučajeva toksičnosti vitamina D dogodi se kada netko prekomjerno koristi dodatke vitamina D. Prekomjerno izlaganje suncu ne uzrokuje trovanje vitaminom D jer tijelo ograničava količinu ovog vitamina koji proizvodi.

Fascinantno

5 zakonitih načina da usporite proces starenja vašeg tijela

5 zakonitih načina da usporite proces starenja vašeg tijela

Možda bi zvučalo kao nešto iz znan tvenofanta tičnog filma, ali odgođeno tarenje ada je tvarno t, zahvaljujući novim napretcima znano ti i i traživanja.Amerikanci o taju ve mlađi, pokazalo je nedavno ...
Hrana s visokim kolesterolom nije na listi hit prehrane

Hrana s visokim kolesterolom nije na listi hit prehrane

Pomaknite e preko ma ti! Od dana u gradu po toji nova pogrešno o uđena grupa hrane: Hrana bogata kole terolom više e neće matrati opa nom po zdravlje, prema nacrtu izvješća avjetodavnog odbora za mjer...