Hitnost ili hitnost: koja je razlika i kada ići u bolnicu
Sadržaj
- Što je hitno
- Što je hitnost
- Izvanredne situacije nasuprot hitnost
- Kada bih trebao ići u bolnicu
- 1. Gubitak svijesti, nesvjestica ili mentalna zbunjenost
- 2. Nesreća ili ozbiljan pad
- 3. Poteškoće s pomicanjem jedne strane tijela ili utrnulost
- 4. Jaka ili iznenadna bol
- 5. Kašalj koji se vremenom pogoršava
- 6. Groznica koja traje više od 3 dana
Hitnost i hitnost mogu se činiti kao dvije vrlo slične riječi, međutim, u bolničkom okruženju te riječi imaju vrlo različita značenja koja pomažu u procjeni pacijenata prema riziku od života koji vode, optimizirajući vrijeme koje prolazi od pojave simptoma do liječenje.
Bez obzira radi li se o hitnoj ili hitnoj situaciji, svaki slučaj koji se čini opasnim po život zdravstveni bi djelatnik trebao što prije procijeniti, a pomoć treba potražiti kod 192 ili hitne službe u regiji.
Što je hitno
Uobičajeno je da izraz "hitan slučaj"koristi se u najtežim slučajevima, kada je osoba u neposrednom riziku da izgubi život, pa bi stoga liječenje trebalo započeti što je prije moguće, čak i ako još uvijek nema dobro definirane dijagnoze.
Liječenje ovih slučajeva posebno je usmjereno na pokušaj kontrole vitalnih znakova, a ne na rješavanje uzroka problema. Ova definicija uključuje situacije kao što su jaka krvarenja, moždani udar ili srčani udar, na primjer.
Što je hitnost
Riječ "hitnost"koristi se za opisivanje situacije koja je ozbiljna, ali koja život ne dovodi u neposredni rizik, iako s vremenom može evoluirati u hitnu situaciju. Ova klasifikacija uključuje slučajeve kao što su prijelomi, opekline 1. i 2. stupnja ili, na primjer, upala slijepog crijeva.
U tim slučajevima ima više vremena za nekoliko testova, utvrđivanje uzroka i definiranje najboljeg oblika liječenja koji bi trebao biti usmjeren na rješavanje uzroka, a ne samo na stabiliziranje vitalnih znakova.
Izvanredne situacije nasuprot hitnost
Slijede neke situacije koje se mogu opisati kao hitne ili hitne:
NASTALE Situacije | HITNE Situacije |
Vrlo jaka bol u prsima (srčani udar, aneurizma aorte ...) | Stalna vrućica |
Sumnja na moždani udar | Stalni proljev |
Opeklina 3. stupnja ili vrlo opsežna | Uporan kašalj |
Teška alergijska reakcija (s otežanim disanjem) | Bol koja ne postaje bolja |
Vrlo jaki bolovi u trbuhu (perforacija crijeva, ektopična trudnoća ...) | Prijelomi bez jakog krvarenja |
Jaka krvarenja | Prisutnost krvi u flegmu ili mokraći |
Teškoće u disanju | Nesvjestica ili mentalna zbunjenost |
Teška trauma glave | Mali rezovi |
Trauma uzrokovana nesrećama ili oružjem, poput pištolja ili noža | Ugrizi ili ugrizi životinja |
Bilo koja od predstavljenih situacija razlog je za odlazak u bolnicu i stručnu procjenu liječnika, medicinske sestre ili drugog zdravstvenog radnika.
Kada bih trebao ići u bolnicu
Nije uvijek lako prepoznati kada zaista trebate ići u bolnicu ili na hitnu, pa evo nekoliko glavnih simptoma koji opravdavaju odlazak na hitnu ili hitnu:
1. Gubitak svijesti, nesvjestica ili mentalna zbunjenost
Kada dođe do gubitka svijesti, nesvjestice, zbunjenosti ili jake vrtoglavice, važno je otići u bolnicu ili na hitnu, osobito ako su prisutni drugi simptomi, na primjer otežano disanje ili povraćanje. Gubitak svijesti ili česte nesvjestice mogu ukazivati na prisutnost drugih ozbiljnijih problema, poput srca, neuroloških bolesti ili unutarnjeg krvarenja.
2. Nesreća ili ozbiljan pad
Ako ste pretrpjeli ozbiljne ozljede ili ako ste ozlijeđeni kao posljedica nesreće ili sporta, važno je otići u bolnicu ako:
- Udario je glavom ili izgubio svijest;
- Imate opsežnu modricu ili otekline na nekom dijelu tijela;
- Ima duboku posjekotinu ili krvarenje;
- Imate jake bolove u bilo kojem dijelu tijela ili ako sumnjate na prijelom.
Važno je da ove simptome promatra i procjenjuje stručnjak, a možda će biti potrebno provesti neke testove kako bi se spriječilo pogoršanje simptoma ili izazivanje ozbiljnijih posljedica.
3. Poteškoće s pomicanjem jedne strane tijela ili utrnulost
Kada dođe do gubitka pamćenja i mentalne zbrke, smanjene snage i osjetljivosti na jednoj strani tijela ili jake glavobolje, sumnja se na moždane udare, pa je vrlo važno brzo potražiti liječničku pomoć.
4. Jaka ili iznenadna bol
Sve jake bolove koji se pojave bez očitog razloga liječnik treba pregledati, posebno ako ne prođu nakon nekoliko minuta. Međutim, postoje neki bolovi koji mogu biti zabrinjavajući od drugih, kao što su:
- Iznenadna bol u prsima, na primjer može biti znak infarkta, pneumotoraksa ili plućne embolije;
- U žena iznenadni, jaki bolovi u trbuhu mogu ukazivati na pobačaj;
- Jake bolovi u trbuhu mogu ukazivati na slijepo crijevo ili infekciju žučnog mjehura ili gušterače;
- Jaka bol u regiji bubrega, može biti znak infekcije mokraćnog sustava;
- Jaka i nerazumna glavobolja može biti znak hemoragičnog moždanog udara;
- Jaki bolovi u testisima mogu ukazivati na prisutnost infekcije u testisima.
U tim se situacijama, a posebno kada bol ne prolazi ili se pogoršava, preporučuje se odlazak u bolnicu ili na hitnu.
5. Kašalj koji se vremenom pogoršava
Kada uporni kašalj ne nestane ili se pogorša, preporuča se što prije obratiti se liječniku, jer to može ukazivati na prisutnost respiratornih bolesti, na primjer gripe, respiratorne infekcije, upale pluća ili bronhitisa. Osim toga, mogu biti prisutni i drugi simptomi kao što su otežano disanje, bol u prsima ili flegm.
6. Groznica koja traje više od 3 dana
Groznica je čest simptom koji se javlja zbog obrambene reakcije tijela od infekcije, poput gripe, meningitisa, upale pluća, respiratornih infekcija, mokraćnih infekcija ili gastroenteritisa, na primjer.
Kada je vrućica jedini simptom bolesti ili kada traje manje od 3 dana, nije potrebno potražiti liječničku pomoć, a preporučuje se pričekati još neko vrijeme.
Međutim, kada vrućica traje više od tri dana ili kad je popraćena drugim simptomima poput otežanog disanja ili napadaja, preporučuje se što brži odlazak u bolnicu ili hitnu pomoć.
Simptomi prehlade, blage infekcije, probavni problemi, lakše ozljede ili blagi bolovi simptomi su koji ne opravdavaju posjet bolnici ili hitnoj službi, a moguće je pričekati savjetovanje liječnika opće prakse ili redovitog liječnika.